Bestijarijum · Mesto folklornog terenskog rada

Pleternica: Krausovo selo

Slavonski gradić u kojem je majka Fridriha Krausa osamdesetih godina 19. veka od svojih suseda prikupila neposredna svedočenja o vampirima, vukodlacima i morama. Izvor nekih od najdetaljnijih folklornih terenskih zapisa ikada objavljenih.

Pleternica: Krausovo selo
Pogledaj na Google mapama ↗

Pleternica je mali grad u Požeško-slavonskoj županiji na istoku Hrvatske. Tokom osamdesetih godina 19. veka iz nje su potekli neki od najdetaljnijih folklornih terenskih zapisa ikada zabeleženih u južnoslovenskom svetu — ne preko neke akademske ustanove, već zahvaljujući jednoj ženi koja je zapisivala ono što su joj govorile komšinice.

Fridrih Kraus i njegova majka

Fridrih Salomo Kraus bio je etnograf rođen u Požegi, koji je južnoslovenski folklor prikupljao gotovo industrijskim tempom. Njegov najvredniji izvor bila je sopstvena majka, koja je živela u Pleternici i beležila kazivanja žena iz mesta. To nisu bila prepričavanja iz druge ruke, već neposredni zapisi ličnih iskustava, ispričani na dijalektu, sa imenima i tačnim mestima.

Kazivanja

Manda Lučić opisala je kako je uhvatila moru dok joj je noću pritiskala grudi. Manda Superina ispričala je priču o kokoški koja je šištala i nadimala se kao bure, što se smatralo znakom veštičarenja. Jedna žena iz Trapara pripovedala je o vučici koja je na raskršću celog ovna pojela odjednom. Ove priče objavljene su u Krausovim časopisima i knjigama, čuvajući onu vrstu konkretnih detalja koja se u većini folklornih zbirki izgubi u prenosu.

Zašto je Pleternica važna

Većina sakupljača folklora u 19. veku svoj materijal je sažimala, uređivala i romantizovala. Kraus je ova kazivanja objavljivao što je moguće bliže doslovnom obliku koji je medij dopuštao. Rezultat je zapis seoskih verovanja koji više liči na svedočenje nego na književnost. More, vampiri i vukodlaci iz Pleternice nisu arhetipovi. To su stvari za koje su konkretni ljudi tvrdili da su im se zaista dogodile.

Pin it X Tumblr
creature illustration