Opatija Svetog Gala
Mystery God
- Koniraja
- Mama Kilja
- Virakoča
- Koatlikve
- Šipe Totek
- Tezkatlipoka
- Tlalok
- Kecalkoatl
- Huitzilopočtli
- Angkor Vat
- Apolon
- Freyja
- Svetovid
- Sveti gaj Nidhivan
- Sveti gaj Nidivan
- Štaufe n im Brajsgauu: Gde je Faust umro
- Vulpit: Zelena deca
- Kapela Svetog Pavla, Galatina
- Disibodenberg: Hildegardino brdo
- Dela Portin Napulj: Akademija tajni
- Delja Portin Napulj: Akademija tajni
- Staro jevrejsko groblje, Prag
- Kuća Nikolasa Flamela
- Campo de' Fiori
- Telesterion u Eleusini
- Dvorac Grajlenštajn
- El Dorado
- Bai Ze
- Džong Kui
- Agvu
- Bori duhovi (Iskoki)
- Emere
- Olokun
- Ombviri
- Ngi (Duh gorile)
- Mukuru
- Tsui-//Goab
- //Gauwa
- /Kaggen
- Zanahari
- Vazimba
- Narasimha
- Thánh Gióng
- Odin
- Hekata
- Demetra
- Persefona
- Tanit
- Gurzil
- Hator
- Ptah
- Tot
- Ra
- Horus
- Oziris
- Mami Vata
- Tamuz / Dumuzi
- Adonis
- Kibela
- Atis
Opatija Svetog Gala nalazi se u gradu Sent Galenu, na severoistoku Švajcarske. Osnovao ju je 612. godine irski monah Gal, a vremenom je izrasla u jedan od najvažnijih benediktinskih manastira srednjovekovne Evrope. Njena biblioteka, jedna od najstarijih na svetu, čuva rukopise koji potiču još iz osmog veka.
Šobingerov eksperiment
Godine 1530, lokalni zanatlija po imenu Bartolomeus Šobinger sprovodio je eksperimente sa životinjskim rogom i toplotom u opatijskom gradu. Primenom pažljivo kontrolisanih temperatura stvorio je providan, oblikovljiv materijal koji bi se stvrdnjavao kada se ohladi. Ta supstanca je nagovestila ono što će se u devetnaestom veku zvati plastikom. Niko nije nastavio to otkriće. Materijal neće biti ponovo izmišljen narednih trista godina.
Naga proročica
U hronikama opatije zabeležen je događaj u kojem je jedna žena tokom službe ušla u crkvu, skinula se naga i počela da proriče. Monasi su taj događaj zapisali s preciznošću ljudi koji su beležili sve. Identitet te žene i sadržaj njenog proročanstva razlikuju se od izvora do izvora, ali sam prekid službe dosledno je potvrđen.
Biblioteka
Opatijska biblioteka je UNESCO lokalitet svetske baštine. Rokoko dvorana, podignuta u osamnaestom veku, čuva više od 170.000 tomova i 2.100 rukopisa. Među najstarijim predmetima nalaze se latinska gramatika iz osmog veka i ranosrednjovekovni prepisi klasičnih tekstova koji nigde drugde nisu sačuvani. Biblioteka radi bez prekida već više od hiljadu godina.
